Spomenik prirode Tajan

Planina Tajan okružena je gradovima: Zenica, Zavidovići, Kakanj, Žepče i Vareš. Njena nadmorska visina iznosi 1297 m i izuzetno je bogata prirodnim vrijednostima počev od kanjona, speleoloških objekata, jezera, prirodnih kamenih mostova sa pećinama, florom i faunom i palentološkim nalazima. Zbog ovih izuzetnih osobina područje planine Tajan se nalazi u proceduri za proglašenje „Spomenikom prirode Tajan“ koja je pokrenuta 30.01.2004 godine od PD „Tajan“.


Nekoliko interesantnih prirodnih vrijednosti ove ljepotice koje su do danas otkrivene za Vas smo izdvojili:

KANJONI


Kanjon „Mašice“ jedan je od najljepših kanjonja u ovom dijelu BiH. Nastao je presjecanjem vode kroz trijaski krečnjak, uz pomoć tektonike, tako da se razdvojio krečnjački masiv na dva dijela, Mašicu i Srednju stijenu. Najveća dubina mu je oko 350 m. Za vrijeme većih padavina kada ponori na ulazu u kanjon ne mogu prihvatiti svu vodu u podzemne pukotine, kroz kanjon teče potok Suvodol.

Kanjon „Tajašnice“ je gotovo neistražen kanjon kroz koji protiče izuzetno čist potok Duboka Tajšnica. Potok se strmo spušta sa samih vrhova Tajana niz brojne vodopade kroz uski kanjon.

Kanjon „Suhe“ je prepun speleoloških objekata koji su karakteristični kao arheološka i palentološka nalazišta. Karakteristika kanjona je da u ljetnim mjesecima, za vrijeme niskog vodostaja, korito potoka presuši. Zbog ove pojave potok se i zove Suha.

SPELEOLOŠKI OBJEKTI (registrovano više od 100)

Jama „ATOM“ se nalazi na sjeverno-istočnim padinama planine Tajan. Njeno istraživanje će još dugo trajati zbog veličine i nedostupnosti. Do sada je izmjerena do dubine oko 170 metara i dužine više od 1 km. Ima perspektivu da bude jedna od najdužih u BiH. Dalje istraživanje je u toku.

Lukina pećina je smještena u podnožju vertikalnih litica Srednje stijene. Duga je 200 m i cijelom dužinom je ukrašena raznovrsnim sigama, zanimljiva je i po nalazu kostiju, okamenjenoga legla i „brušenja“ izumrle vrste pećinskog medvjeda (ursus spelaeus) starosti oko 15,000 godina. Pogodna je za avanturistički i obrazovni turizam.

Omladinska jama, ulaz joj se nalazi na platou Rapte planine. Duboka je 114 metara sa donjom dvoranom dužine oko 70 metara i visine stropa oko 30 metara. Cijela dvorana je prepuna pećinskih ukrasa svih vrsta.

Pećina u srednjoj stijeni se nalazi u blizini Lukine pećine, otkrivena je u maju 2004. godine. To je pećina sa velikim dvoranama izuzetne ljepote i veličine pećinskih ukrasa.


JEZERA

Jezero „Mašica“ je nastalo 1985. godine usljed velikog klizišta koje je pregradilo potok Mašicu. Smješteno je oko 500 metara od donjeg ulaza u Kanjon Mašice. Jezero je veličine 100x25 metara i bogato je potočnom pastrmkom i rakom.


KAMENI MOSTOVI SA PEĆINAMA

Kameni mostovi „Suha i Mašica“ su kraški fenomeni. Zanimljivo je što se ispod oba mosta nalaze ulazi u pećine što im daje još veću posebnost.

FLORA I FAUNA

FLORA

U području Spomenika prirode Tajan raste nekoliko endemskih biljaka dinarskog sistema. Najznačajnija endemska biljka koja raste samo u području planine Tajan je „Gregesenova mlječika (Euphorbia gregersenii fam. Euphorbiaceae.)“. Vrsta je zaštićena i nalazi se na međunarodnoj crvenoj listi ugroženih biljnih vrsta (1997 IUCN Red list of threatened plants).

Od zanimljivih biljaka značajno je istaknuti, na ulazu u Lukinu pećinu, bršljan (hedera helix) prečnika većeg od 30 cm kao i endem Balkana bosanski ljiljan (lilium bosniacum).

Bosanski ljiljan (Lilium bosniacum)

Bitno je spomenuti da cijelo područje Tajana je bogato ljekovitim biljem, gljivama i šumskim plodovima. Pomenućemo samo neke vrste: majčina dušica, kantarion, vrganji, rujnice, lisičarke, sunčanice, borovnice, jagode, kupine, maline i dr.

FAUNA

Područje „Spomenika prirode Tajan“ obiluje divljim životinjama jer je cijelo područje nenastanjeno i prekriveno šumama. U tom području žive mrki medvjed, vukovi, lisice, srne, zečevi, divlje mačke, divlje svinje, kune, divlji golubovi, tetrijebi i dr. Napominjemo i pećinske vrste insekata, pauka i gmizavaca koje nastanjuju mnogobrojne podzemne šupljine.

Šišmiš

Posebno ističemo pećine kao idealno zimsko stanište za šišmiše koji su jako ugroženi u Evropi (najugroženiji sisar) i mrke medvjede. Potoci obiluju potočnim pastrmkama i rakovima.

PALENTOLOŠKI NALAZI

U dosadašnjem speleološkim istraživanjima su otkriveni palentološki nalazi, starosti 15-ak hiljada godina, sljedećih vrsta koje su izumrle u posljednjem ledenom dobu: